Usmjeravanje biljnih procesa

Usred stalnih promjena u okolišu, katalizator za rast usjeva može promijeniti sve. Paleta Alltechovih proizvoda za unapređenje proizvodnih rezultata, koji uključuju biostimulatore, regulatore rasta biljke, aktivatore i gnojiva, ima za cilj potaknuti rast biljaka i povećati proizvodni potencijal. Te jedinstvene tehnologije rezultat su istraživanja sapogenina i aminokiselina, a cilj im je usmjeravati prirodne biljne procese i osigurati odgovarajuću dostupnost mikrohranjiva. Usjevi se tako mogu bolje oduprijeti stresu iz okoliša. Zdravije biljke imaju više šećera (BRIX), ujednačenije su veličine i boje, što povećava utrživ prinos.

Povećanje prinosa

Tekuća folijarna primjena hranjiva daje brze rezultate i lako se kombinira s tradicionalnim programima raspršivanja. Rezultati su često brzo vidljivi jer se hranjive tvari primjenjuju direktno na listove i plodove tamo gdje nedostaci uzrokuju lošiji izgled biljke i smanjuju produktivnost. Brza adsorpcija preko lišća u kombinaciji s ciljanom primjenom može odmah osigurati biljkama pristup esencijalnim hranjivima. Prirodni surfaktanti utječu na površinsku napetost lista, čime se biljkama osigurava učinkovitije iskorištavanje minerala.

Poboljšanje kvalitete i boje usjeva

Mikrohranjiva, kao što su bakar, željezo i magnezij, mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete usjeva, boji i učinku fotosinteze. Folijarna primjena esencijalnih hranjiva može smanjiti vrijeme djelovanja i omogućiti bolju kontrolu dostupnosti hranjiva.

Revitalizacija tla

Brojni čimbenici utječu na ratarsku proizvodnju, no zdrav agribiom osnovna je pretpostavka da usjevi dosegnu svoj pun genetski potencijal. Alltechova rješenja za zdravo tlo, koja su rezultat naprednih istraživanja specifičnih metabolita bakterija i enzimskih spojeva, pomažu biljkama da stvore jako uporište. Paleta proizvoda uključuje aktivatore tla, mikrobne inokulante i gnojiva. Zdravlje tla nužno je za zdravlje biljaka, a ove biodiskrecijske tehnologije podržavaju razvoj korisnih mikroba u tlu koji pomažu pri razlaganju ostataka usjeva, povećavaju raspoloživost hranjivih tvari i podržavaju rast korijenja.

Zdrav agribiom

Mnogi čimbenici utječu na ratarsku proizvodnju. Odgovarajuća priprema smanjuje jaz između genetskog potencijala i postignutih rezultata. Rastom biljka iz tla crpe se hranjive tvari, stoga je nužno osigurati dovoljne količine hranjiva za stalan rast. Kako bi osigurali da se tlo svake sezone oporavi, potrebno je obratiti pažnju na plodnost, pH vrijednost, strukturu, sadržaj organskih tvari, drenažu, načine obrade tla, odabir lokaliteta, vrednovanje i pripremu te održive populacije mikrofaune i mikroflore.

Zadržavanje vlage i korisne bakterije u tlu

Nisu svi mikroorganizmi u tlu štetni za usjeve. Zdrava rizosfera i zona korijena poboljšavaju proizvodne rezultate. Aktivacija mikroflore tla i upravljanje mikrobima u tlu važni su koraci za povećanje snage biljke, koji u isto vrijeme smanjuju patogene koji se prenose zemljom. Korisni mikroorganizmi ključni su za povećanje plodnosti tla i zdravlja korijena.

Premosite jaz

Osigurati biljci niz esencijalnih hranjiva koja su joj potrebna za razvoj složen je proces koji mora biti dobro izbalansiran i koji je zahtjevniji od tradicionalnog programa gnojidbe. Alltech je vodeća tvrtka u svijetu po tehnologiji keliranja. Paleta hranjiva koja je dostupna na tržištu koriste inherentnu složenu strukturu aminokiselina kako bi ponudila uravnotežen izvor esencijalnih hranjiva u jedinstvenom biodostupnom obliku. Ovaj specifičan pristup kapitalizira mineralne tehnologije kako bi se premostio jaz između potencijala usjeva i krajnjih rezultata te dobila vrhunska žetva bez ugrožavanja okoliša.

Korištenje hranjiva

Biljkama su potrebna različita hranjiva za optimalan rast. Od 40 do 60 % povećanja prinosa može se pripisati upotrebi gnojiva, stoga je plan za korištenje hranjivima ključan. Primjena tekućih folijarnih hranjiva daje brze rezultate i lako se kombinira s tradicionalnim programima raspršivanja. Rezultati su često brzo vidljivi jer se hranjive tvari primjenjuju direktno na listove na mjestima gdje nedostaci uzrokuju lošiji izgled biljke i smanjuju produktivnost. Brza adsorpcija preko lišća u kombinaciji s ciljanom primjenom može odmah osigurati biljkama pristup esencijalnim hranjivima. Prirodni surfuktanti utječu na površinsku napetost lista, čime se biljkama osigurava učinkovitije iskorištavanje minerala.

Na primavera deste ano, as regiões Sul e Sudeste do Brasil estão passando por períodos de alta amplitude térmica, com dias de calor excessivo especialmente no mês de outubro. Essa condição, somada à estiagem nos meses de setembro e outubro, impactam diretamente na produção de citros nestas regiões. Para um bom desenvolvimento, o citros precisa ser cultivado em temperaturas médias entre 23°C e 32°C, segundo indica a Empresa Brasileira de Pesquisa Agropecuária (Embrapa).

Estudo laboratorial realizado em universidade da Bahia mostra relação entre uso de extratos fermentados naturais e crescimento microbiológico

A revitalização e equilíbrio do solo são aspectos fundamentais para a produtividade agrícola. O conjunto de microrganismos que vivem no solo, como os diferentes tipos de bactérias, é um dos principais elementos para a qualidade do terreno a ser cultivado. Esse sistema formado por microrganismos, plantas e solo recebe o nome de microbioma, e pode ser estimulado a fim de melhorar a nutrição vegetal.

Segundo o engenheiro agrônomo Aloísio Maciel, gerente técnico de Hortifruti da Alltech Crop Science, a busca por soluções que tragam equilíbrio de volta ao solo está em crescimento no setor agrícola. “Os manejos da terra feitos atualmente, como a aração e uso de químicos, acabam por diminuir a população microbiológica do solo. O desafio é entender aspectos como a composição química e a resposta da planta a partir do estímulo ao crescimento de microrganismos benéficos, e como influencia na produtividade e desenvolvimento vegetal”.

Pesquisa científica

Para compreender as relações de estímulo ao crescimento de bactérias e seus benefícios à produção agrícola, o professor Adailson Feitoza, do Programa de Pós-Graduação em Ecologia Humana e Gestão Socioambiental da Universidade do Estado da Bahia (UNEB), desenvolveu pesquisas laboratoriais buscando meios de cultura que multiplicassem esses microrganismos.

No estudo, realizado com extratos fermentados ricos em minerais, foi observada grande taxa de crescimento de bactérias benéficas às plantas e maior equilíbrio biológico. “Este equilíbrio leva automaticamente a uma melhor disponibilidade de nutrientes”, explica o professor. O extrato age como alimento para os microrganismos, permitindo sua reconstituição de forma mais rápida.

Como acrescenta Maciel, o uso de extratos fermentados naturais beneficia especialmente o enraizamento das plantas, reduzindo os impactos por deficiências do solo. “Quando trabalhamos com esses compostos, conseguimos recuperar algumas características como equilíbrio de acidez e salinidade, além da disponibilidade de nutrientes. Isso é fundamental para recuperar a capacidade produtiva do solo, com melhoria em seus aspectos biológicos e orgânicos”.

Feitoza ainda ressalta que para equilibrar a microbiota, geralmente não é necessário acrescentar bactérias ao solo, mas apenas estimular aquelas já presentes. “Os solos naturalmente já possuem bactérias capazes de solubilizar fosfatos, nutrientes que aumentam a capacidade de retenção da água, e disponibilizá-los para as plantas. Assim, ferramentas e diferentes técnicas para estimulação do microbioma nativo podem ser utilizadas pelos produtores para melhorar a condição microbiológica do solo”, finaliza.

---

Sobre a Alltech Crop Science

A Alltech Crop Science, divisão agrícola da Alltech Inc., desenvolve soluções naturais para os desafios da agricultura nos principais mercados do mundo. Por meio de produtos com alto valor agregado e tecnologia exclusiva nas linhas de fertilizantes sólidos, nutrição, solo, proteção e performance, auxiliando na sustentabilidade e lucratividade ao produtor rural. A Alltech Crop Science do Brasil é formada pela maior fábrica de leveduras do mundo, localizada em São Pedro do Ivaí (PR), pela sede em Maringá (PR) e pela unidade em Uberlândia (MG).

De acordo com o Guia Técnico Ambiental de Graxarias elaborado pela Fiesp, as graxarias processam subprodutos e/ou resíduos dos abatedouros ou frigoríficos e de casas de comercialização de carnes (açougues), como sangue, ossos, cascos, chifres, gorduras, aparas de carne, animais ou suas partes condenadas pela inspeção sanitária e vísceras não-comestíveis. Seus produtos principais são o sebo ou gordura animal (para a indústria de sabões/sabonetes, de rações animais e para a indústria química) e farinhas de carne e ossos (para rações animais). Há graxarias que também produzem sebo ou gordura e/ou o chamado adubo organo-mineral somente a partir de ossos. Podem ser anexas aos abatedouros e frigoríficos ou unidades de negócio independentes. ¹

Graxarias na piscicultura

Na indústria de pescados, as graxarias são responsáveis por produzir farinha e óleo de peixe, utilizados muitas vezes como matéria-prima da própria nutrição animal, tomando como base o que sobra da produção. A grande maioria das produções de pescado possuem a graxaria próxima à área de produção, já que o aproveitamento da carne dos peixes ainda é muito baixo. O aproveitamento de resíduos do processamento dos pescados realizados nas graxarias é fundamental para a rentabilidade da indústria aquícola. No processamento de filés, por exemplo, somente cerca de 30% do peixe é aproveitado, o que geraria grande desperdício dos outros 70% caso não existissem as graxarias.

Para que o produto final das graxarias tenha uma ótima qualidade, é necessária a preservação dos resíduos de forma adequada, sem contaminações, com muito gelo ou refrigeração. Assim que o pescado é abatido, as reações bioquímicas deteriorantes se iniciam rapidamente e a única forma de retardar essa deterioração é a adição de gelo em todo o processo, incluindo os despojos.

Há casos de fornecimento de carcaças para outras graxarias mais distantes e, nesse caso, é necessário que o produto seja transportado em caixas de transporte com gelo, além de guia de trânsito e nota fiscal obrigatória com as observações de SIF de destino do produto.

No caso do estabelecimento não possuir Serviço de Inspeção Federal (SIF), como peixarias, por exemplo, é necessário que o mesmo preencha o anexo 2 da instrução Normativa 34 de 2008 que trata do Regulamento Técnico da Inspeção Higiênico Sanitária e Tecnológica do Processamento de Resíduos de Animais e o Modelo de Documento de Transporte de Resíduos Animais, constantes dos Anexos I e II, respectivamente.

Soluções Alltech para graxarias

Você sabia que a Alltech conta com soluções eficazes para a manutenção da qualidade das farinhas e óleos de peixes? O Sal-Zap, por exemplo, atua na estabilidade microbiológica auxiliando na prevenção à Salmonella e E. Colli, que causam doenças em animais e humanos. Controlar estas bactérias patogênicas nas farinhas, nas rações e em seus ingredientes por meio de um produto antibacteriano é uma importante ferramenta de segurança alimentar. A aplicação desta solução é feita no produto acabado, antes do ensaque.

Outra solução é o Banox, tecnologia que auxilia no controle de processos oxidativos de alimentos com baixa ou alta inclusão de gorduras e óleos. O Banox previne a auto-oxidação por meio da doação de elétrons para os radicais livres, mantendo-os neutralizados. Esta tecnologia pode ser feita em uma única aplicação, na matéria-prima in natura ou em duas aplicações: antes do digestor e após o digestor.

Fonte:¹ https://www.fiesp.com.br/arquivo-download/?id=4266

Quer saber mais sobre Graxaria na Piscicultura? Preencha o formulário abaixo pra continuar nossa conversa e receber dicas sobre o mercado!

As consumer demand for antibiotic-free beef increases, we must consider the possibility of a future without antibiotics. What role does nutrition play in responsible antibiotic use and efficacy? Should we be more concerned about antimicrobial resistance in animals? Dr. Brian Lubbers, director of clinical microbiology at the Kansas State Veterinary Diagnostic Library, shares his perspective on the future of antibiotic use and the challenges producers are facing.

The following is an edited transcript of Tom Martin’s interview with Dr. Brian Lubbers. Click below to hear the full audio.

Tom:              The use of antibiotics raises all sorts of issues, including a future without them, as antibiotic resistance continues to outpace the search for a solution. In the meantime, there are consumer concerns and pressures and questions about the role of nutrition in responsible antibiotic use. What about vaccine efficacy? What about the role of the Alltech Nutrigenomics product, Actigen, in improving antibiotic efficacy?

                        Here to talk about these issues is Dr. Brian Lubbers, director of the clinical microbiology section of the Kansas State Veterinary Diagnostic Laboratory. His teaching and research interests include antimicrobial stewardship and therapy, antimicrobial resistance and the application of antimicrobial susceptibility testing in food animals. Thanks for joining us, Dr. Lubbers.

Brian:             Thank you.

Tom:              Let's first talk about this race to get ahead of antibiotic resistance. Who's ahead in that, us or them?

Brian:             History has told us repeatedly that, whenever we develop a new antimicrobial, that bacteria will adapt and change, and they will find ways to become resistant to those treatment therapies we have.

Tom:              So, it's a never-ending chase.

Brian:             It's a never-ending chase.

Tom:              How does the problem of antibiotic resistance present in livestock, and what's the impact on production?

Brian:             It's actually something that probably doesn't get as much attention as it should. I think, from the agricultural perspective, when we talk about antimicrobial resistance, we hear a lot about the implications of using antibiotics in agriculture and how that causes issues for resistance in human pathogens. My laboratory actually does testing on bacterial pathogens and livestock, and we have seen a trend over the last few years that shows that the bacteria that are of interest to us — particularly Mannheimia haemolytica, which is one of the bacteria that causes bovine respiratory disease or pneumonia — we are seeing increasing rates of resistance in that particular bacteria.

Tom:              Are producers sensitive to consumer concerns about the use of antibiotics in dairy and beef cattle?

Brian:             I think the whole industry understands those concerns. That's a very challenging position for both producer and veterinarian, when you're asked to consider a use in an animal that may potentially lead to resistance down the road. I certainly understand those consumer concerns, because that equation changes dramatically if I'm the person that has that infection. So, I do think the industry is aware of it. We're trying to find ways to address those concerns, and that really is antimicrobial stewardship.

Tom:              What kinds of challenges do producers face when they're trying to respond to this consumer awareness and concern?

Brian:             I think one of the challenges is simply understanding how we use antimicrobials in food animal production. There are a lot of misconceptions around that concept. I think there are also challenges to things that we're being asked to, and what I see as trends in the future — things we'll be asked to do in the future certainly come with some challenges as far as adopting technologies, how we'll implement those technologies effectively in a way that we will not probably ever completely get away from antimicrobials but, certainly, reduce our reliance on them.

Tom:              What are some of the more troubling misconceptions that you've identified?

Brian:             I think the biggest one that I hear is that all meat contains antibiotics. That is not true. The meat that we have is safe. The antibiotics that we have have been tested by the FDA producers that adhere to guidelines so that, when those animals enter the food chain, they are safe to consume.

Tom:              So, what is the state of antibiotic use in the beef industry and the dairy industry as well?

Brian:             The state currently is that we still use a lot of antibiotics, quite simply. If you look at the sales data that is collected by the US Food and Drug Administration, beef is the number one as far as percentage of human medically important antimicrobials that they use. Those numbers have dropped since the implementation of the recent FDA guidance and the Veterinary Feed Directive. I think they will continue, and yes, there has been some legislative pressure to make those changes, but really, that has been the industry voluntarily accepting those guidelines and looking at our production practices and trying to figure out ways to use antibiotics and in a better way.

Tom:              Is it acceptable to administer antibiotics and vaccine simultaneously, or are there some effects on efficiency of vaccines when antibiotics are introduced?

Brian:             It does depend a little on the vaccine. If you have a live bacterial vaccine, you can have some effects.

                        Certainly, we'd never want those things in the same syringe, but most of the vaccines that we have are actually viral in nature. And as we all know from talking to our human doctors, antibiotics do not have any effects on viruses.

Tom:              I think you answered this at the very beginning, but I'm wondering if you envision ever winning control over antibiotic resistance.

Brian:             I don't know that anyone really knows that answer. I think that concept of completely reversing antimicrobial resistance, that's probably a stretch. I think the goal for us is to really slow down the progression of antimicrobial resistance. I have a lot of faith in the innovative nature of humans, and I hope that, over time, we're able to develop some new tools that probably don't select for resistance and, eventually, over time, those tools, hopefully, will replace traditional antimicrobials. In large part, I don't know that we'll ever completely lose antibiotics in animal agriculture as long as they're still effective.

Tom:              I'm just curious. I'm wondering what sorts of trends in your field you're watching right now are most exciting.

Brian:             Honestly, I'll go back to what I just said. I think the innovative development of technologies is pretty interesting. There's a lot of research going on, and I'll use the term "alternatives to antibiotics" very loosely, because I think a lot of people think that that's just another chemical compound that we're going to administer to an animal, but I think there are lots of exciting things that are happening.

                        People are looking at microbiome research, which may or may not involve antibiotics at all, but certainly, we're seeing on the human side the potential for that to affect both infectious diseases and non-infectious diseases. I think new diagnostic tools that will help us, certainly from the beef side, make decisions faster about which antimicrobial — if to use an antimicrobial at all — and then, if so, which one particularly would be best suited for that particular situation. I'm really excited about a lot of the new innovation, which also poses some challenges for us. As beef producers, we're probably going to be flooded with new technology and trying to figure out, really, how to efficiently implement the things that will work in our system and politely pass on the things that may not.

Tom:              Dr. Brian Lubbers is director of the clinical microbiology section of the Kansas State Veterinary Diagnostic Laboratory. Thank you so much.

Brian:             Thank you.

Dr. Brian Lubbers spoke at ONE: The Alltech Ideas Conference (ONE). Click here to learn about ONE and how you can access innovation on demand.

Dr. Anna Catharina Berge, vlasnica tvrtke Berge Veterinary Consulting BVBA, je veterinarka s opsežnim znanjima i vještinama. Spaja uzgojne prakse s epidemiološkim perspektivama o zdravstvenim izazovima za javno zdravlje i zdravlje životinja. S nama je podijelila svoja iskustva s epidemijom afričke svinjske kuge, koja se brzo proširila iz Kine u Zapadnu Europu, te ponudila savjete o tome kako proizvođači ili farme mogu provesti strože biosigurnosne mjere za sprečavanja širenja ove bolesti.

Koje se biosigurnosne mjere trebaju provesti na farmama kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge?

Ključ za zaštitu farme od afričke svinjske kuge je vrlo visoka razina vanjske biosigurnosti. Vanjska biosigurnost uključuje mjere za zaštitu životinja koje se uvode kako bi se smanjio rizik unosa organizama koji uzrokuju bolest na farme. Najveći rizik za širenje afričke svinjske kuge predstavlja dolazak živih svinja na farmu; to uvijek predstavlja rizik, pa je vrlo važno nabavljati životinje od pouzdanih dobavljača i koristiti najvišu razinu čišćenja i dezinfekcije u transportu. Afrička svinjska kuga širi se i putem vozila, opreme i ljudi. Radnici i posjetitelji farmi ne bi trebali biti u kontaktu s drugim svinjama 48 sati prije ulaska na farmu a na farmi trebaju nositi posebnu odjeću. Kamioni kojima se prevoze životinjska trupla predstavljaju velik rizik za širenje bolesti i nikada ne bi trebali ulaziti na farme. Pojava afričke svinjske kuge na velikim komercijalnim farmama u Rusiji i Litvi tumači se nedostatnom primjenom biosigurnosnih propisa, poput neodgovarajuće dezinfekcije odjeće i čizama, ili unosom kontaminirane hrane na farmu. Zaraženi mesni proizvodi doveli su do nekoliko slučajeva izbijanja bolesti na farmama, pa se stoga na farme ne treba unositi hrana od svinjskog mesa koja nije dobro termički obrađena (salame, sušene kobasice, dimljeno meso), a otpaci hrane za ljude ne bi se trebali davati svinjama.

Koliko dugo virus afričke svinjske kuge preživljava u toplim ili hladnim uvjetima?

Virus afričke svinjske kuge relativno je otporan i može preživjeti u okolišu i u životinjskim truplima dulje vrijeme. Virusa afričke svinjske kuge može preživjeti u izmetu u trajanju od 8 do 15 dana, dok pri temperaturi od 21° C virus može preživjeti 5 dana (Davies et al., 2015). Utvrđeno je i vrijeme preživljavanja u okolišu od čak 18 mjeseci. Meso se mora zagrijavati do čak 70 °C tijekom 30 minuta kako bi se deaktivirao virus afričke svinjske kuge, a serum i tjelesne tekućine 30 minuta na 60 °C. Sušenje i dimljenje svinjskog mesa ne uništavaju virus.

Prenosi li se virus afričke svinjske kuge zrakom?

Virus afričke svinjske kuge se ne smatra jednim od glavnih virusa koji se prenose zrakom. Razdoblje preživljavanja virusa afričke svinjske kuge u zraku je u prosjeku 14 minuta prema PCR-u, a 19 minuta mjereno titracijom virusa (De Carvalho et al., Vet Microbiol 2013, 165:243-51). Virus se može pronaći u prostorijama u kojima su boravile zaražene svinje, no širenje virusa zrakom između farmi nije vjerojatno.

Možemo li učiniti više kako bi se suzbilo širenje bolesti preko divljih svinja?

Kada se divlje svinje zaraze virusom afričke svinjske kuge vrlo je teško suzbiti i iskorijeniti bolest. Vrlo je važno da se otpaci hrane ne bacaju u prirodu jer postoji realan rizik da se divlje svinje mogu zaraziti na taj način. Moguće je da je do zadnjeg slučaja pojave afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Ardenima u Belgiji došlo zbog otpadaka hrane iz Istočne Europe. Vrlo je važno da se uzgajivačima osigura odšteta u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, kako oni ne bi pokušavali prikriti izbijanje bolesti i kako životinjska trupla ne bi odlagali u prirodi, gdje bi se mogle zaraziti divlje svinje. Velika populacija divljih svinja povećava rizik od širenja bolesti, pa je stoga važno da se broj divljih svinja drži pod kontrolom uz pomoć lova. Lovci trebaju imati dobre informacije i pravila o prikupljanju trupala divljih svinja i trebaju obavijestiti nadležne ako u prirodi primijete trupla mrtvih svinja. Vrlo stroge mjere eksterne biosigurnosti – koje uključuju dobre ograde oko farmi svinja kojima se sprečava ulazak divljih svinja – izuzetno su važne. Domaće svinjogojske farme trebale bi smanjiti rizik od širenja bolesti s divljih svinja korištenjem dodatnih električnih ograda. (Guinat et al., Veterinary Record (2016) 178, 262-267) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4819659/pdf/vetrec-2016-103593.pdf

Koji sastojci hrane za životinje predstavljaju najveći rizik za prijenos afričke svinjske kuge?

Još uvijek znamo relativno malo o čimbenicima koji su važni za prijenos afričke svinjske kuge putem zaražene stočne hrane. Najveći rizik imaju sastojci koji su derivati svinjskog mesa ili iznutrica. Afrička svinjska kuga može mjesecima ostati u svinjskom mesu, masti i koži te u različitim vrstama proizvoda od svinjskog mesa, poput kobasica ili salama. Epidemiološke studije u Baltičkim državama pokazale su da su svježa trava i sjemenke onečišćene izlučevinama zaraženih divljih svinja mogući izvori zaraze za životinje koje se drže u dvorištima.

Trenutačno postoje studije koje se bave mogućnostima širenja afričke svinjske kuge preko sastojaka stočne hrane (Dee et al. 2018, PLoS ONE 13(3): e0194509.). Jedna je studija simulirala uvjete transporta stočne hrane u razdoblju od 30 dana za različite patogene. Virus afričke svinjske kuge može preživjeti i kod različitih kombinacija sastojaka pa se stoga ne može isključiti mogućnost da različiti sastojci stočne hrane ili njihove kombinacije mogu biti potencijalno zarazne. Hrana koja je bila uključena u ova ispitivanja pokazala je da rizik za preživljavanje virusa postoji kod sastojaka poput derivata svinjskog mesa, sojine sačme, sojine pogače, DDGS-a, lizin hidroklorida, kolin klorida, vitamina D, crijeva za svinjske kobasice, pseće i mačje hrane.

https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0194509

Koja je količina virusa afričke svinjske kuge potrebna da dođe do zaraze životinje?

Znanstvene su studije pokazale da je konzumacija zaraznija od inhalacije. Zarazna doza virusa afričke svinjske kuge preko dišnih puteva procjenjuje se na 10 HAD50 (Gallardo et al., 2013). Budući da svinje mogu izlučivati velike količine virusa afričke svinjske kuge preko izmeta, urina i sline, čak i mala količina zaraženog materijala može dovesti do prijenosa bolesti. U krvi se može otkriti do 10⁹ HAD50/ml, a u slini, urinu i izmetu do 10⁵ HAD50/ml.

Uzorci izmeta zarazni su pet dana na sobnoj temperaturi, pa čak i nakon 11 dana ako su na sobnoj temperaturi u mraku (Davies et al., 2017, Transboundary and Emerging Diseases 64:425-431).

U usporedbi s virusom epidemijskog proljeva svinja, zbog čega je afrička svinjska kuga tolika prijetnja zdravlju i dobrobiti svinja?

Afrička svinjska kuga hemoragijska je groznica domaćih svinja koja obično ima visoku smrtnost ubrzo nakon zaraze. Ne postoje tretmani ili cjepiva za afričku svinjsku kugu, a sve svinje koje ne pokazuju kliničke znakove na farmi trebaju se izlučit čim se uspostavi dijagnoza. Afrička svinjska kuga nalazi se na A popisu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), pa se na nju primjenjuju trgovinski propisi i ograničenja. Kada se utvrdi afrička svinjska kuga u određenoj zemlji ili regiji, to dovodi do ozbiljnih ograničenja kretanja i trgovine svinjama. Na farmama na kojima se pojavi afrička svinjska kuga moraju se usmrtiti i uništiti sve životinje. Epidemijski proljev svinja bolest je koja se javlja uglavnom kod mlađih svinja, a postoje cjepiva kojima se može smanjiti utjecaj bolesti. Epidemijski proljev svinja u određenoj zemlji ili regiji nema tako velik financijski utjecaj na svinjogojski sektor. Epidemijski proljev svinja ne nalazi se na popisu bolesti OIE-a, a trenutačno za ovu bolest nema ograničenja za trgovinu u Europi i SAD-u.

Može li se analizirati hrana za životinje na afričku svinjsku kugu?

Postoje dobri PCR testovi za testiranje životinja na afričku svinjsku kugu. Međutim, nema dobrih metodologija za testiranje stočne hrane na komercijalnoj osnovi.

Trebamo li prestati uvoziti ili koristiti sve sastojke iz Kine i drugih pogođenih područja?

OIE i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) uspostavile su pravila o trgovini životinjskim proizvodima vezana za ove epizootske bolesti tipa A. Pravila OIE-a i WTO-a trebala bi se poštivati i smatrati dovoljnim za zaštitu od širenja bolesti. Postoje zakoni kojima se regulira trgovina i regionalizacija zemalja u vezi s tim bolestima. Sigurna trgovina mesom i mesnim proizvodima diljem svijeta temelji se na razumijevanju da državne veterinarske službe u zemlji porijekla pregledavaju i certificiraju proizvode sukladno zahtjevima odredišne zemlje. Preporuča se poduzimanje mjera opreza u skladu s preporukama nadležne veterinarske službe. Obratite se nadležnoj veterinarskoj službi za informacije o trgovini i mjerama opreza.

Trebamo li zaustaviti hranjenje svinja proizvodima od svinjskog mesa?

Hranjenje nezagrijanim napojem može predstavljati rizik za afričku svinjsku kugu ako napoj sadrži svinjsko meso iz zemalja ili regija gdje je bolest prisutna. Hranjenje svinja napojem regulirano je nacionalnim zakonodavstvom. Ako nacionalno zakonodavstvo dopušta hranjenje napojem, vrlo je važno osigurati da se napoj temeljito zagrijava kako bi se izbjegli bilo kakvi rizici prijenosa virusa preko napoja. Države su desetljećima kontrolirale međunarodni otpad, uključujući i otpatke hrane s brodova, zrakoplovnih tvrtki i međunarodnih prijevoznika. Te kontrole zahtijevaju da se sav međunarodni otpad prikladno zbrine i da se ne koristiti kao hrana za životinje. Zapamtite da čak i mala stvar - kao što su ostaci svinjske salame doneseni iz zaražene regije ili bacanje kuhinjskog otpada svinjama - može biti dovoljna za izbijanje zaraze. Obratite se lokalnim veterinarskim službama kako biste dobili dodatne informacije o važećem zakonodavstvu i preporukama za hranjenje napojem.  

Koliko dugo se visokorizični sastojci hrane iz zemalja u kojima ima slučajeve afričke svinjske kuge trebaju držati u karanteni?

Trenutačno se ne može preporučiti određeni vremenski okvir za karantenu jer postoje brojni čimbenici koji utječu na preživljavanje virusa u različitim uvjetima. Trenutačno se istražuju rješenja za ublažavanje rizika, poput proizvoda koji se mogu dodavati u hranu; pouzdani testovi za krmiva koja se šalju u rasutom stanju; vrijeme zadržavanja kako bi se omogućilo da se prisutni virusi razgrade prije obrade; minimalne zarazne doze virusa u krmivu; pristupi poput HACCAP sustava i blockchain tehnologije kako bi provjerili sigurnost hrane od mjesta porijekla do mjesta isporuke. Istraživanja pokazuju da afrička svinjska kuga može preživjeti uvjete slične prekooceanskom transportu i distribuciji. Najbolja jamstva za smanjenje rizika od afričke svinjske kuge mogu se postići strogim biosigurnosnim mjerama dobavljača, sljedivošću i / ili standardnim operativnim postupcima za zaštitu hrane od afričke svinjske kuge.

Uz svu nesigurnost, što uzgajivači svinja i proizvođači stočne hrane mogu učiniti kako bi spriječili afričku svinjsku kugu?

Najviša razina biosigurnosti ključna je kako bi se spriječilo širenje virusa afričke svinjske kuge na farme svinja i unos potencijalno onečišćenih sirovina u proizvodnju krmiva. Proizvođači stočne hrane i svinjogojske farme trebale bi osigurati da dobavljači proizvoda ili svinja provode stroge mjere biosigurnosti, sljedivosti, dokumentacije i certificiranja, kako bi se osiguralo da je rizik od zaraze afričkom svinjskom kugom manji. Potrebno je strogo kontrolirati sav promet koji ulazi na farmu ili mlin. Potrebno je strogo kontrolirati dezinfekciju kamiona, čišćenje i dezinfekciju životinja pri transportu, puteve unosa hrane i sav drugi promet. Smanjite kontakte s drugim uzgajivačima svinja i na farmi uvijek nosite posebnu odjeću i čizme koje se nikada ne iznose s farme. Educirajte radnike o važnosti provođenja svih biosigurnosnih mjera i važnosti odvajanja unutarnjeg od vanjskog dijela jedinice.

Salon de l’Agriculture de Tarbes : Durant quatre jours, l’agriculture et le monde rural viennent à la rencontre des citadins et des consommateurs à Tarbes, pour se retrouver ensemble en un seul lieu pour communiquer sur leur métier et leurs savoir-faire qui font partie intégrante de l’économie départementale.

Iako ratari troše milijarde dolara svake godine na sjeme, gnojivo, zaštitne mjere i usluge, mnogi zanemaruju biomarkere, što može dovesti do ukupnog gubitka od 30 % ukupne vrijednosti. Agrotehnološki start-up Biome Makers koristi se novim tehnologijama poput sekvenciranja DNK i umjetnom inteligencijom u poljoprivredi kako bi unaprijedio zdravlje tla i proizvodnju usjeva. Koliko je zdrava mikrobna aktivnost u vašem tlu?

U nastavku je uređen transkript intervjua Kare Keeton s Adriánom Ferrerom. Otvorite sljedeću poveznicu ako želite poslušati snimku čitavog razgovora.

https://soundcloud.com/alltech-1/117-improving-crop-production-with-ag-tech-adrian-ferrero

Kara:  Danas je s nama Adrián Ferrero, suosnivač i generalni direktor tvrtke Biome Makers, članice Pearse Lyons Accelerators, koji je izlagao na konferenciji ONE: Alltech Ideas Conference 2019. Hvala Vam što ste danas s nama, Adriáne.

Adrián: Nema na čemu – zadovoljstvo mi je biti ovdje.

Kara: Adriáne, recite nam nešto više o svojoj tvrtki Biome Makers i o tome kako je osnovana.

Adrián: Biome Makers je tvrtka koja je osnovana u San Franciscu u svibnju 2015., a osnovala su je dva Španjolca: Alberto Acedo i ja. Doputovali smo iz Španjolske s partnerom, tvrktom Illumina. Bili smo prva tvrtka izabrana za Illumina Accelerator Program koja nije bila američka. U tome smo trenutku počeli raditi na razvoju naše tehnologije. Osim toga, dali su nam i mogućnosti da je testiramo na terenu s klijentima diljem Kalifornije.

Kara: Tehnologija o kojoj govorite je sustav umjetne inteligencije koji mjeri zdravlje tla uz pomoć mikrobioma kao biomarkera. Možete li mi to malo pojasniti?

Adrián: Dakle, mi smo odrasli u vinogradima u Španjolskoj, pa nam je poljoprivreda bila vrlo važna. Bili smo svjesni da poljoprivrednici nisu imali biomarkere koji bi im omogućili da bolje razumiju što se događa. Nitko im nije ništa govorio, imali su vrlo ograničen pristup informacijama i podatcima i nisu imali cjelovitu sliku.

Dakle, analizom zajednice mikroba koji imaju utjecaj na sve što se događa na polju – ne samo u tlu, jer u tlu se nalaze živi organizmi koji imaju aktivnu ulogu u poljoprivredi, a to je nešto što nismo mogli pratiti ranijih godina; no sada, jer imamo mogućnosti sekvenciranja DNK kako bismo izradili profil čitavog spektra mikroba, a potom i umjetnu inteligenciju koja može obraditi toliku količinu podataka – možemo ponuditi funkcionalnu interpretaciju mikroba. To znači da možemo analizirati mikrobe i shvatiti što se događa na polju kako bismo mogli donositi bolje odluke po pitanju ulaznih troškova. To se odnosi na troškove zaštite usjeva i gnojiva.

Kara: Dakle, ova vam tehnologija omogućuje rad s poljoprivrednicima, uvid u produktivnost tla, kao i mogućnost provedbe novih postupaka koji mogu unaprijediti proizvodnju na farmi, je li to točno?

Adrián: Da. Svake godine američki ratari troše oko 40 milijardi dolara, što je ogroman iznos, na ulazne troškove. Unatoč tome, zbog različitih problema, imaju gubitke od oko 30 % vrijednosti usjeva. To znači da proizvodi koje koriste nisu baš učinkoviti. Ako mogu optimizirati ulazne troškove, i ako te investicije podržavaju produktivnost farme te podržavaju život u tlu, to je izvrsno jer, u konačnici, tlo je najvrjedniji faktor njihove gospodarske aktivnosti. U tome im mi pomažemo. U prvom redu, oni znaju ili otkriju što je potrebno tlu, a potom žele znati koji su proizvodi dobri za njihove potrebe. To radimo u suradnji s tvrtkama: nudimo rješenja za tržište.

Kara: Dakle, trenutačno provodite istraživanja i pokuse s vašim sustavom?

Adrián: Točno. S nama radi preko 250 uzgajivača koji prate stanje tla, koji znaju potrebe tla i koliko je ono živo. S druge strane, radimo, a prošle smo godine počeli raditi i s proizvođačima ulaznih proizvoda – što znači s Alltechom ili tvrtkom Bayer Crop Science ili s malim tvrtkama koje se bave bio-gnojivima. Provodimo takve pokuse jer to je bila neka druga dimenzija; nitko nije znao koji je pravi utjecaj proizvoda koje koriste na tlo. To je kao da uzimate tablete i lijekove a ne znate što će vam se u tijelu dogoditi. Naša tehnologija može rasvijetliti ovu situaciju, i to je ono čime se bavimo.

Kara: Provodite li pokuse samo u SAD-u ili i diljem svijeta?

Adrián: Da. Pokuse trenutačno izvodimo uglavnom u Kaliforniji, ali i ovdje u Kentuckyju, kao i u Španjolskoj, Francuskoj i Meksiku. Na tim mjestima provodimo pilot istraživanja, no još je zanimljivije na kojim sve vrstama usjeva radimo, jer smo započeli raditi u vinogradima i s vinarima. To je nevjerojatno. Postoji ogroman nedostatak podataka potrebnih za bolju proizvodnju i plasiranje drukčijih vina na tržište. Ako vinogradari i vinari znaju što se događa u vinogradima, to im je vrlo korisno. Dakle, počeli smo s vinogradima, a potom se počeli širiti na druge vrste usjeva. Trenutačno radimo u nasadima badema, jagoda, krumpira, kukuruza, soje i jabuka.

Kara: Pa to je fantastično. Ako radite s različitim usjevima, to znači da se bavite i različitim načinima proizvodnje. Koje koristi može imati vaš sustav za različite vrste usjeva i u različitim dijelovima svijeta kada je riječ o biomarkerima?

Adrián: Navest ću kao primjer nešto što sada imamo priliku vidjeti kod uzgoja šećerne trske u Meksiku. Postoje različite regije koje imaju različitu stopu produktivnosti. Između dvije regije postojala je ogromna razlika – oko 30 %. Nakon analize mikrobioma u tlu, utvrdili smo obrazac koji se mogao povezati s produktivnošću. Sada radimo s tim klijentom i različitim rješenjima kako bismo postigli povećanje od 5 %, što će imati ogroman utjecaj na produktivnost i prihode na kraju sezone.

Možemo u prvom redu utjecati na troškove koje uzgajivači imaju. Ovisno o vrsti usjeva, mogu izdvojiti preko 2.000 USD po 0,5 ha na različite ulazne troškove. Riječ je o mnogo sredstava, a želite ga svrsishodno utrošiti. Zatim kada je riječ o zaštiti usjeva, želite odabrati ciljana rješenja za rizike od konkretnih bolesti koje prijete vašim usjevima. Ne želite vinograd prskati fungicidom koji će uništiti sve gljivice, uključujući i kvasce koji su nužni tijekom proizvodnje vina i koji će dati određen okus vinu.

Kara: Biome Makers bio je prvi start-up koji je odabran da se priključi skupini novih inovatora u poljoprivredi u Kaliforniji. Na koji se način to odrazilo na vaša istraživanja i kako se suradnja s tvrtkom Bayer Crop Science odrazila na vašu tvrtku?

Adrián: Za nas je to bila prilika da se pokažemo. Došlo je do povećanog zanimanja tvrtki koje se bave rješenjima za učinke njihovih proizvoda na tlo. Kako sam već ranije spomenuo, na tržištu se pojavio čitav novi val bioloških proizvoda, a uzgajivači nisu imali dovoljno informacija; nisu mogli znati koji je proizvod pravi za njihove potrebe. U suradnji s tvrtkama poput Bayera, Alltecha i ostalih u mogućnost smo utvrditi koje konkretne učinke proizvodi imaju, pa možemo povezati specifične potrebe tla s potrebama usjeva, kao i s potrebama same lokacije, za specifičnu vrstu usjeva na specifičnoj lokaciji ovo je pravi proizvod.

Na tome intenzivno radimo i to ima velik odjek. Ako se tvrtke kao Bayer Crop Science oslanjaju na našu tehnologiju kako bi utvrdile što se događa s proizvodima koje nude na tržištu, za nas kao start-up tvrtku to je vrlo važno.

Kara: Vaša je tvrtka odabrana za Pearse Lyons Accelerator Program. Kakvo je to bilo iskustvo za vas i za vašu tvrtku, i kao ste doznali za tu priliku?

Adrián: Danas informacije brzo kolaju, pa je bilo prilično jednostavno saznati za ovu priliku. Imali smo priliku sklopiti partnerstvo, odnosno povezati se s Alltechovim timom preko programa Pearse Lyons Accelerator, a to nam je bilo vrlo zanimljivo jer trenutačno radimo s 14 tvrtki, a želimo i da najinovativnije tvrtke također počnu raditi s nama. Preko programa Pearse Lyons Accelerator počeli smo u zadnjih sto dana provoditi različite pokuse i pilot istraživanja, analizirati njihove proizvode na različite načine u različitim usjevima, i to vrlo uspješno.

Osim toga, rad tvrtke Dogpatch Labs u Irskoj na izradi marketinške strategije, savjeti njihove uprave i uprave Alltecha o komercijalizaciji, distribuciji, vođenju tima i rastu tvrtke, sve to mi je kao osnivaču bilo vrlo dragocjeno jer imam odgovornost podići tvrtku Biome Makers na višu razinu.

Kara: Sada shvaćam da Vaš interes za mikrobiologiju nije ograničen samo na poljoprivrednu proizvodnju. Vi ste i suosnivač tvrtke AC-Gen Reading Life, biotehnološke tvrtke koja se bavi biomedicinom. Možete li mi reći nešto više o toj tvrtki?

Adrián: Da. Biome Makers je naš drugi uspješan start-up. Prvo iskustvo Alberta Acede i mene bilo je u Španjolskoj, također smo koristili tehnologiju sekvenciranja DNK, no umjesto za izradu profila mikroba u tlu, analizirali smo različite mutacije koje se javljaju kod ljudi kako bismo pomogli liječnicima odrediti koje je pravo, bolje rješenje. Riječ je o personaliziranim lijekovima. 2012. smo u Španjolskoj otvorili prvi genetski dijagnostički centar specijaliziran za sekvenciranje DNK, za koji smo dobili mnogo nagrada i priznanja španjolske vlade i Europske komisije. Čak nam je i MIT Technology Review dao nagradu za najbolje poduzetnike/inovatore.

Kara: Svojim istraživanjima pomažete i biljkama i životinjama, a gdje vidite svoju tvrtku Biome Makers za pet do deset godina?

Adrián:  Trenutačno trebamo primiti uzorke u našim laboratorijima. Imamo ih na dvije lokacije, jedan u Europi, a drugi u Kaliforniji u West Sacramentu. U budućnosti se digitalizacija biologije neće događati u našem laboratoriju; događat će se na terenu. Različiti strojevi, roboti, uređaji dostupni uzgajivačima, oni će digitalizirati biologiju, a postojat će i određene aplikacije i sustavi koji će obrađivati podatke i davati smislene informacije o postupanju. Na tome intenzivno radimo kako bismo razumjeli sve poveznice između različitih mikroba u mreži živih bića, sve obrasce, kao i moć predviđanja ovog sustava. Na to smo usredotočeni.

 Kara:  Hvala Vam što ste danas bili s nama, Adriáne.

 Adrián: Bilo mi je zadovoljstvo. Hvala Vama na pozivu.

Kara: Bio je to Adrián Ferrero, suosnivač i generalni direktor tvrtke Biome Makers.

Iako ratari troše milijarde dolara svake godine na sjeme, gnojivo, zaštitne mjere i usluge, mnogi zanemaruju biomarkere, što može dovesti do ukupnog gubitka od 30 % ukupne vrijednosti. Agrotehnološki start-up Biome Makers koristi se novim tehnologijama poput sekvenciranja DNK i umjetnom inteligencijom u poljoprivredi kako bi unaprijedio zdravlje tla i proizvodnju usjeva. Koliko je zdrava mikrobna aktivnost u vašem tlu?

U nastavku je uređen transkript intervjua Kare Keeton s Adriánom Ferrerom. Otvorite sljedeću poveznicu ako želite poslušati snimku čitavog razgovora.

Kara:  Danas je s nama Adrián Ferrero, suosnivač i generalni direktor tvrtke Biome Makers, članice Pearse Lyons Accelerators, koji je izlagao na konferenciji ONE: Alltech Ideas Conference 2019. Hvala Vam što ste danas s nama, Adriáne.

Adrián: Nema na čemu – zadovoljstvo mi je biti ovdje.

Kara: Adriáne, recite nam nešto više o svojoj tvrtki Biome Makers i o tome kako je osnovana.

Adrián: Biome Makers je tvrtka koja je osnovana u San Franciscu u svibnju 2015., a osnovala su je dva Španjolca: Alberto Acedo i ja. Doputovali smo iz Španjolske s partnerom, tvrktom Illumina. Bili smo prva tvrtka izabrana za Illumina Accelerator Program koja nije bila američka. U tome smo trenutku počeli raditi na razvoju naše tehnologije. Osim toga, dali su nam i mogućnosti da je testiramo na terenu s klijentima diljem Kalifornije.

Kara: Tehnologija o kojoj govorite je sustav umjetne inteligencije koji mjeri zdravlje tla uz pomoć mikrobioma kao biomarkera. Možete li mi to malo pojasniti?

Adrián: Dakle, mi smo odrasli u vinogradima u Španjolskoj, pa nam je poljoprivreda bila vrlo važna. Bili smo svjesni da poljoprivrednici nisu imali biomarkere koji bi im omogućili da bolje razumiju što se događa. Nitko im nije ništa govorio, imali su vrlo ograničen pristup informacijama i podatcima i nisu imali cjelovitu sliku.

Dakle, analizom zajednice mikroba koji imaju utjecaj na sve što se događa na polju – ne samo u tlu, jer u tlu se nalaze živi organizmi koji imaju aktivnu ulogu u poljoprivredi, a to je nešto što nismo mogli pratiti ranijih godina; no sada, jer imamo mogućnosti sekvenciranja DNK kako bismo izradili profil čitavog spektra mikroba, a potom i umjetnu inteligenciju koja može obraditi toliku količinu podataka – možemo ponuditi funkcionalnu interpretaciju mikroba. To znači da možemo analizirati mikrobe i shvatiti što se događa na polju kako bismo mogli donositi bolje odluke po pitanju ulaznih troškova. To se odnosi na troškove zaštite usjeva i gnojiva.

Kara: Dakle, ova vam tehnologija omogućuje rad s poljoprivrednicima, uvid u produktivnost tla, kao i mogućnost provedbe novih postupaka koji mogu unaprijediti proizvodnju na farmi, je li to točno?

Adrián: Da. Svake godine američki ratari troše oko 40 milijardi dolara, što je ogroman iznos, na ulazne troškove. Unatoč tome, zbog različitih problema, imaju gubitke od oko 30 % vrijednosti usjeva. To znači da proizvodi koje koriste nisu baš učinkoviti. Ako mogu optimizirati ulazne troškove, i ako te investicije podržavaju produktivnost farme te podržavaju život u tlu, to je izvrsno jer, u konačnici, tlo je najvrjedniji faktor njihove gospodarske aktivnosti. U tome im mi pomažemo. U prvom redu, oni znaju ili otkriju što je potrebno tlu, a potom žele znati koji su proizvodi dobri za njihove potrebe. To radimo u suradnji s tvrtkama: nudimo rješenja za tržište.

Kara: Dakle, trenutačno provodite istraživanja i pokuse s vašim sustavom?

Adrián: Točno. S nama radi preko 250 proizvođača koji prate stanje tla, koji znaju potrebe tla i koliko je ono živo. S druge strane, radimo i s proizvođačima ulaznih proizvoda – što znači s Alltechom ili tvrtkom Bayer Crop Science ili s malim tvrtkama koje se bave bio-gnojivima. Provodimo takve pokuse jer to je bila neka druga dimenzija; nitko nije znao koji je pravi utjecaj proizvoda koje koriste na tlo. To je kao da uzimate tablete i lijekove a ne znate što će vam se u tijelu dogoditi. Naša tehnologija može rasvijetliti ovu situaciju, i to je ono čime se bavimo.

Kara: Provodite li pokuse samo u SAD-u ili i diljem svijeta?

Adrián: Da. Pokuse trenutačno izvodimo uglavnom u Kaliforniji, ali i ovdje u Kentuckyju, kao i u Španjolskoj, Francuskoj i Meksiku. Na tim mjestima provodimo pilot istraživanja, no još je zanimljivije na kojim sve vrstama usjeva radimo, jer smo započeli raditi u vinogradima i s vinarima. To je nevjerojatno. Postoji ogroman nedostatak podataka potrebnih za bolju proizvodnju i plasiranje drukčijih vina na tržište. Ako vinogradari i vinari znaju što se događa u vinogradima, to im je vrlo korisno. Dakle, počeli smo s vinogradima, a potom se počeli širiti na druge vrste usjeva. Trenutačno radimo u nasadima badema, jagoda, krumpira, kukuruza, soje i jabuka.

Kara: Pa to je fantastično. Ako radite s različitim usjevima, to znači da se bavite i različitim načinima proizvodnje. Koje koristi može imati vaš sustav za različite vrste usjeva i u različitim dijelovima svijeta kada je riječ o biomarkerima?

Adrián: Navest ću kao primjer nešto što sada imamo priliku vidjeti kod uzgoja šećerne trske u Meksiku. Postoje različite regije koje imaju različitu stopu produktivnosti. Između dvije regije postojala je ogromna razlika – oko 30 %. Nakon analize mikrobioma u tlu, utvrdili smo obrazac koji se mogao povezati s produktivnošću. Sada radimo s tim klijentom i različitim rješenjima kako bismo postigli povećanje od 5 %, što će imati ogroman utjecaj na produktivnost i prihode na kraju sezone.

Možemo u prvom redu utjecati na troškove koje uzgajivači imaju. Ovisno o vrsti usjeva, mogu izdvojiti preko 2.000 USD po 0,5 ha na različite ulazne troškove. Riječ je o mnogo sredstava, a želite ga svrsishodno utrošiti. Zatim kada je riječ o zaštiti usjeva, želite odabrati ciljana rješenja za rizike od konkretnih bolesti koje prijete vašim usjevima. Ne želite vinograd prskati fungicidom koji će uništiti sve gljivice, uključujući i kvasce koji su nužni tijekom proizvodnje vina i koji će dati određen okus vinu.

Kara: Biome Makers bio je prvi start-up koji je odabran da se priključi skupini novih inovatora u poljoprivredi u Kaliforniji. Na koji se način to odrazilo na vaša istraživanja i kako se suradnja s tvrtkom Bayer Crop Science odrazila na vašu tvrtku?

Adrián: Za nas je to bila prilika da se pokažemo. Došlo je do povećanog zanimanja tvrtki koje se bave rješenjima za učinke njihovih proizvoda na tlo. Kako sam već ranije spomenuo, na tržištu se pojavio čitav novi val bioloških proizvoda, a uzgajivači nisu imali dovoljno informacija; nisu mogli znati koji je proizvod pravi za njihove potrebe. U suradnji s tvrtkama poput Bayera, Alltecha i ostalih u mogućnost smo utvrditi koje konkretne učinke proizvodi imaju, pa možemo povezati specifične potrebe tla s potrebama usjeva, kao i s potrebama same lokacije, za specifičnu vrstu usjeva na specifičnoj lokaciji ovo je pravi proizvod.

Na tome intenzivno radimo i to ima velik odjek. Ako se tvrtke kao Bayer Crop Science oslanjaju na našu tehnologiju kako bi utvrdile što se događa s proizvodima koje nude na tržištu, za nas kao start-up tvrtku to je vrlo važno.

Kara: Vaša je tvrtka odabrana za Pearse Lyons Accelerator Program. Kakvo je to bilo iskustvo za vas i za vašu tvrtku, i kao ste doznali za tu priliku?

Adrián: Danas informacije brzo kolaju, pa je bilo prilično jednostavno saznati za ovu priliku. Imali smo priliku sklopiti partnerstvo, odnosno povezati se s Alltechovim timom preko programa Pearse Lyons Accelerator, a to nam je bilo vrlo zanimljivo jer trenutačno radimo s 14 tvrtki, a želimo i da najinovativnije tvrtke također počnu raditi s nama. Preko programa Pearse Lyons Accelerator počeli smo u zadnjih sto dana provoditi različite pokuse i pilot istraživanja, analizirati njihove proizvode na različite načine u različitim usjevima, i to vrlo uspješno.

Osim toga, rad tvrtke Dogpatch Labs u Irskoj na izradi marketinške strategije, savjeti njihove uprave i uprave Alltecha o komercijalizaciji, distribuciji, vođenju tima i rastu tvrtke, sve to mi je kao osnivaču bilo vrlo dragocjeno jer imam odgovornost podići tvrtku Biome Makers na višu razinu.

Kara: Sada shvaćam da Vaš interes za mikrobiologiju nije ograničen samo na poljoprivrednu proizvodnju. Vi ste i suosnivač tvrtke AC-Gen Reading Life, biotehnološke tvrtke koja se bavi biomedicinom. Možete li mi reći nešto više o toj tvrtki?

Adrián: Da. Biome Makers je naš drugi uspješan start-up. Prvo iskustvo Alberta Acede i mene bilo je u Španjolskoj, također smo koristili tehnologiju sekvenciranja DNK, no umjesto za izradu profila mikroba u tlu, analizirali smo različite mutacije koje se javljaju kod ljudi kako bismo pomogli liječnicima odrediti koje je pravo, bolje rješenje. Riječ je o personaliziranim lijekovima. 2012. smo u Španjolskoj otvorili prvi genetski dijagnostički centar specijaliziran za sekvenciranje DNK, za koji smo dobili mnogo nagrada i priznanja španjolske vlade i Europske komisije. Čak nam je i MIT Technology Review dao nagradu za najbolje poduzetnike/inovatore.

Kara: Svojim istraživanjima pomažete i biljkama i životinjama, a gdje vidite svoju tvrtku Biome Makers za pet do deset godina?

Adrián:  Trenutačno trebamo primiti uzorke u našim laboratorijima. Imamo ih na dvije lokacije, jedan u Europi, a drugi u Kaliforniji u West Sacramentu. U budućnosti se digitalizacija biologije neće događati u našem laboratoriju; događat će se na terenu. Različiti strojevi, roboti, uređaji dostupni uzgajivačima, oni će digitalizirati biologiju, a postojat će i određene aplikacije i sustavi koji će obrađivati podatke i davati smislene informacije o postupanju. Na tome intenzivno radimo kako bismo razumjeli sve poveznice između različitih mikroba u mreži živih bića, sve obrasce, kao i moć predviđanja ovog sustava. Na to smo usredotočeni.

 Kara:  Hvala Vam što ste danas bili s nama, Adriáne.

 Adrián: Bilo mi je zadovoljstvo. Hvala Vama na pozivu.

Kara: Bio je to Adrián Ferrero, suosnivač i generalni direktor tvrtke Biome Makers.

Od precizne hranidbe koja smanjuje količinu otpada, do usluga analitike okoliša, Alltech pomaže proizvođačima smanjiti ugljični otisak, a povećati profitabilnost

[LEXINGTON, Ky.] – Budući da je proizvodnja hrana za životinje i hrane za ljude izložena stalnim pritiscima radi utjecaja na okoliš. Alltech, globalna tvrtka za zdravlje i hranidbu životinja, pomaže industriji da se nosi s ovim izazovom. Alltech je najavio da će, kao dio svojih nastojanja zaštite okoliša, dodati neproteinski izvor dušika, Optigen®, svojoj paleti proizvoda za smanjenje ugljičnog otiska.  

Tvrtka Carbon Trust. potvrdila je da se uključivanjem Optigena u hranu za krave može smanjiti njezin potencijal za globalno zagrijavanje i poboljšati iskorištavanje dušika. Tvrtka Carbon Trust potvrdila je i da se zamjenom sastojaka s visokim udjelom ugljika (poput soje) Optigenom značajno smanjuje rizik velikog ugljičnog otiska. Optigen je tehnologija koja osigurava kontinuirano otpuštanje amonijaka mikrobima u buragu u idealnim količinama, čime se izbjegavaju razdoblja kada je količina amonijaka u buragu prevelika, a smanjuje ispuštanje dušika.

Carbon Trust je globalna organizacija koja daje neovisne savjete tvrtkama, vladama i ustanovama o smanjenju ispuštanja dušika. Početkom ove godine, Carbon Trust je potvrdio i drugi Alltechov brend, Yea-Sacc®, za smanjenje emisija metana i ispuštanja dušika.

„Smanjenje utjecaja ispuštanja dušika na okoliš moguće je postići optimizacijom funkcije buraga, a Optigen predstavlja provjeren način za postizanje upravo toga“, rekao je Matthew Smith, potpredsjednik Alltecha. „Ova nagrada Carbon Trusta još je jedno fantastično postignuće na našem putu da pomognemo proizvođačima smanjiti utjecaj na okoliš i povećati profitabilnost“.

Važnost mjerenja

Alltechov® In Vitro Fermentation Model (IFM) djelotvoran je alat za predviđanje emisija koje su specifične za pojedine farme ili vrste hrane. IFM simulira fermentaciju u buragu i procjenjuje probavljivost pojedinih sastojaka, smjesa i pripremljenih obroka.  

„Mjerenjem proizvodnje plina za pojedinu hranu uz pomoć IFM-a, možemo izračunati koliko će se potencijalne energije izgubiti, kao i očekivane emisije po životinji na temelju pojedinog obroka“, rekao je Smith.

Pružanjem usluge Alltech E-CO2, Alltech je postao vodeći globalni procjenitelj utjecaja na okoliš kojeg je akreditirala tvrtka Carbon Trust. Procjenitelji prikupljaju podatke na čitavoj farmi i izrađuju naručeno izvješće u kojem se navode razine emisija iz svakog izvora, kao i ukupan ugljični otisak za farmu.

„Pomažemo uzgajivačima razumjeti kako se njihova farma uklapa u širi kontekst emisija i dajemo im preporuke za poboljšanje učinkovitosti“, rekao je Smith. „Uz pomoć alata za procjenu, možemo predvidjeti očekivane ekonomske koristi, kao i očekivano smanjenje ugljičnog otiska na temelju predloženih povećanja učinkovitosti, nakon čega radimo s proizvođačima da te koristi i ostvare“.

Saznajte kako Alltech surađuje s Planet of Plenty™ na konferenciji ONE: The Alltech Ideas Conference, koja će se održati od 19. do 21. svibnja 2019. u Lexingtonu, u Kentuckyju, SAD.

Kontakt: press@alltech.com

Jenn Norrie

Menadžer tržišnih komunikacija, Sjeverna Amerika

jnorrie@alltech.com; 403-863-8547

Maria Daly

Menadžer tržišnih komunikacija, Europa

mdaly@alltech.com; +353 86 466 9554

O Alltechu:

Alltech je 1980. osnovao irski poduzetnik i znanstvenik dr. Pearse Lyons. Alltech pronalazi i pruža rješenja za održivu ishranu bilja, životinja i ljudi. Alltech ima veliko iskustvo na području fermentacije kvasca, fermentacije na čvrstim supstratima i nutrigenomike što ga čini vodećim proizvođačem dodataka na bazi kvasca, mikrominerala, sastojaka za hranu, premiksa i hrane za životinje.

Naše ACE načelo (Animal, Consumer, Environment) usmjereno je na razvoj rješenja koja su sigurna za životinje, potrošače i okoliš. Više od 5 000 talentiranih članova našeg tima diljem svijeta svakoga su dana posvećeni provedbi ovog načela za naše partnere.

Alltech je obiteljska tvrtka, što nam omogućuje da se brzo prilagođavamo svim novim potrebama partnera i ostanemo usmjereni na napredne inovacije. Alltechovo je sjedište u blizini Lexingtona u Kentuckyju, SAD, a tvrtka je prisutna u svim dijelovima svijeta. Za više informacija posjetite www.alltech.com/news. Pratite nas i na Facebooku, Twitteru i LinkedInu.                

O tvrtki Carbon Trust:

Carbon Trust je osnovan 2001., a radi s tvrtkama, vladama i ustanovama diljem svijeta, kojima pomaže doprinijeti i ostvariti korist od održivije budućnosti temeljene na smanjenju emisija ugljika, uporabi strategija učinkovitog korištenja resursa i komercijalizaciji nisko-ugljičnih tvrtki, sustava i tehnologija.

Carbon Trust:

• Radi s tvtkama i vladama, kojima pomaže da svoje strategije usklade s dostignućima znanosti o klimi i ostvare ciljeve iz Pariškog sporazuma.
• Nudi stručne savjete i potvrde te daje investitorima i financijskim ustanovama jamstva da će „zeleno financiranje“ dati uistinu „zelene“ rezultate.
• Podržava razvoj nisko-ugljičnih tehnologija i rješenja, gradeći temelje za energetski sustav budućnosti.

Sjedište Carbon Trusta  u Londonu. Zapošljavaju tim koji čine predstavnici više od 30 nacija na pet kontinenata. Za više infomracija posjetite www.carbontrust.com.

Slijedi uređen transkript intervjua Toma Martina s Dr. Richardom Lallyjem. Cjelovita audio snimka dostupna je na poveznici.

Tom:              Na koji način možemo prenositi informacije o znanstvenim otkrićima kako bismo potaknuli razumijevanje, entuzijazam, pa čak i nadu svojih korisnika? Kako bismo potaknuli raspravu o ovoj temi, pozvali smo dr. Richarda Lallyja, poslijedoktoranda koji trenutačno radi na nekoliko Alltechovih projekata iz područja znanosti o biljkama. Dr. Lally, hvala Vam što ste se odazvali pozivu.

Richard:         Molim. Hvala Vam što ste me pozvali.

Tom:              Prijeđimo sada na pitanje. Recite nam nešto o novim tehnologijama u području kojim se bavite. Krenimo s CRISPR-om.

Richard:        Naravno. Riječ je o tehnologiji koja je vrlo zanimljiva. CRISPR je tehnologija koja je sada u razvoju. Prvi rad u kojem je riječ o ovom mehanizmu objavljen je 2012. Nakon toga je uslijedila prava eksplozija primjene ove tehnologije u svim oblicima genetičke modifikacije i izmjene gena. Riječ je revolucionarnoj tehnologiji koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom, na koji provodimo istraživanja, kao i način na koji se bavimo poljoprivredom.

Tom:              Vjerujem da mnogima nije jasna razlika između CRISPR-a i GMO-a. Možete li nam reći u čemu se razlikuju?

Richard:         Da. CRISPR ima puno više primjena od konvencionalne genetičke modifikacije organizama. Primjerice, direktno uređivanje genoma na vrlo precizan način, uključujući čak brisanje mutacija koje mogu izazvati bolesti.

Tom:              Na primjer, ako imamo znakove preosjetljivosti citrusa (zelenjenje), je li moguće primijeniti CRISPR-a na citruse kako bi se spriječila ta pojava u budućnosti?

Richard:         Apsolutno. Posebice kada je riječ o istraživanjima, CRISPR će donijeti nove spoznaje o bolestima i biokemijskim mehanizmima u usjevima i bilju. Zelenjenje citrusa posebno je problematična bolest – riječ je o najgoroj bolesti koja je ikada pogodila citruse. Kao rezultat toga proizvodnja se na Floridi smanjila za oko 70 %. Mogućnost da uredimo genom uklanjanjem pojedinog gena ili izmjenom osnovnih parova u genu ubrzati će način na koji provodimo istraživanja bolesti. To će nas uistinu unaprijediti. Bit ćemo daleko napredniji u usporedbi s tradicionalnim mehanizmima kojima smo se do sada koristili.

Tom:              National Institutes of Health proveo je istraživanje koje je pokazalo da oni koji nisu u cijelosti upoznati s genetski modificiranim organizmima pokazuju veći otpor prema primjeni ove tehnologije, dok oni koji imaju više znanstvenih spoznaja imaju pozitivnije stavove. Smatrate li da postoji  raskorak između razine poznavanje GMO-a od strane potrošača i znanstvenih spoznaja?

Richard:         Mislim da postoji. Moj bi stav bio da ne vidim nikakav problem s uporabom GMO-a. Smatram da je to, uz sve veće potrebe rastuće svjetske populacije, nešto što ćemo morati ugraditi u hranidbeni lanac. Baš kao i CRISPR, to ćemo morati učiniti. No smatram da je na početku stvoren priličan jaz između suvremene tehnologije i straha koji ona izaziva zbog materijalne koristi koje donosi većim proizvođačima ovih tehnologija – da samo oni od toga imaju koristi, a da nije riječ o koristima koje se prenose na čitav hranidbeni lanac. Dakle smatram da su potrošači protiv ovih tehnologija vjerojatno zbog toga što nisu dovoljno informirani. Genetski modificirani organizmi koriste se već nešto više od 40 godina. Do danas nije bilo nalaza koji su ukazivali na povezanost ili bilo kakav dokaz da su oni na bilo koji način štetni za ljude ili opasni za konzumaciju.

Tom:              Genetski inženjering suočen je s brojnim ograničenjima, a stekao je i reputaciju da je „Frankenstein hrana“, iako do sada nije bilo nikakvih problema, jer se geni jedne vrste unose u drugu. Očekujete li da će se CRISPR suočiti s istim problemima?

Richard:         I da i ne. Pretpostavljam da CRISPR može ostvariti puno toga što nismo mogli postići u prošlosti. S CRISPR tehnologijom mi zapravo imamo mogućnost izmijeniti genom bez dodavanja stranih DNK – recimo to tako – bez DNK drugih vrsta. Možete zamijeniti gen u biljci ili organizmu, a možete vršiti i pojedinačne mutacije nukleotida u genomu. To će doista izmijeniti način na koji ljudi doživljavaju ovu tehnologiju, jer u nekim slučajevima zapravo nećete mijenjati genom organizma, nego ćete ga možda samo malo modificirati.

Tom:              Mislim da nije pretjerano reći da oko razvoja CRISPR tehnologije vlada veliko uzbuđenje. Mnogi stručnjaci kažu da ona može spasiti planet od izgladnjivanja. Je li to pretjerano, ili se i Vi s time slažete?

Richard:         Mislim da nije pretjerano. Mislim da će to uistinu unaprijediti naša znanja o proizvodnji hrane. Ako možemo izmijeniti genetiku biljaka uz pomoć ove tehnologije izmjene gena, samo je nebo granica onoga što sve možemo postići. Ako biljka ima određenu osobinu koje sprečava da naraste, npr. još šezdesetak centimetara, a ako možemo izmijeniti samo jedan nukleotid toga svojstva, time možemo unaprijediti proizvodnju određenih usjeva. To će nam pomoći da u budućnosti proizvedemo više hrane za ljude.

Tom:              U redu. Sada ćemo malo promijeniti temu i prijeći na drugo područje koje Vas zanima, nutrigenomiku. Riječ je o području kojim se Alltech bavi, o izučavanju načina na koji ishrana utječe na ekspresiju gena. Kakva je slika ovog područja u javnosti? Jeste li se susretali s percepcijom nutrigenomike u javnosti? Kakvo je njeno viđenje u javnosti?

Richard:         Da, nutrigenomika je u osnovi izučavanje utjecaja hranjivih tvari na performanse gena. Ponekad Vas pitaju na primjer „Je li to GMO? Je li riječ o modifikacijama?“, itd. itd., a vrlo brzo postane jasno da nije o tome riječ. Nutrigenomika je u osnovi transkriptomika; izučavanje ekspresije gena. To se obično radi tako da se uzme materijal ili proizvod i analizira na koji način on utječe na odgovor biljke, ili genetski odgovor životinjske genetike kod životinje. Mi izučavamo nutrigenomiku kod biljaka kao način ublažavanja bolesti, unapređivanja performansi biljaka i razumijevanja problema poput suše, poplava, te utjecaja koje okoliš ima na poljoprivredu.

Tom:              Dakle, uz pomoć ovog alata, proizvođač može prilagoditi hranu ili gnojivo koje se daje biljkama ili životinjama kako bi se postigao željeni rezultat.

Richard:         Apsolutno. Ukratko, riječ je o analizi genetskog potencijala pojedinog organizma. Primjerice, mrkve. Mrkva je u normalnim uvjetima rasta izložena brojnim utjecajima iz okoliša. Neki od njih su suša, previše gnojiva, ili pak bolesti. Ono što mi nastojimo postići ovom tehnologijom jest procijeniti genetske performanse mrkve i vidjeti što možemo učiniti kako bi postigli optimalne rezultate genetskih mehanizama koji joj mogu pomoći da se oporavi, a proizvođaču osiguraju prinos.

Tom:              U redu. Ranije smo spomenuli problem zelenjenja citrusa koji je prilično teško pogodio Floridu. Znam da ste se bavili i problemom bolesti black sigatoka koja je pogodila uzgajivače banana u Costa Rici. Možete li prvo opisati o kakvoj je bolesti riječ i koje su posljedice za uzgajivače.

Richard:         Da. Black sigatoka je teška gljivična bolest. Banane se uzgajaju kao monokultura. Zbog toga se pojavljuje genetsko usko grlo. One nemaju različite vrste križanog genetskog potencijala koji bi im mogao pomoći da se brzo prilagode bolestima. Bolesti poput black sigatoka posebno su velik problem u područjima u kojima se uzgajaju banane. Kao što sam napomenuo, black sigatoka je gljivična bolest. Ona zarazi lišće banana i polako napreduje ostalim dijelovima biljke. Ako se ne tretira ili ne suzbija, ako dođe do velikog širenja bolesti, može uništiti hektare banana.

Tom:              Tretmani uključuju primjenu velike količine kemijskih tvari nekoliko puta mjesečno, što je proizvođačima vrlo skupo. Istražujete li prirodne alternative kemijskim tretmanima?

Richard:         Trenutačno imamo tim koji radi u Costa Rici: Patricka Beckera i Kylea McKinneyja. Oni uvode program koji uključuje neka naša rješenja. Biljne pesticide zamjenjuju jednim od naših proizvoda.

                        Utvrdili su da mogu održati rast biljke uz smanjenu primjenu pesticida. U pojedinim slučajevima riječ je o smanjenju primjene pesticida za 20 do 30 %. Trenutačno radimo na tome da postignemo još veće smanjenje. Počeo sam raditi s Kyleom i Patrickom prije šest mjeseci, a sada nastojimo utvrditi koje mehanizme koristi biljka kako bi se obranila od black sigatoke. Prošle smo godine također dobili zadatak od dr. Pearsea Lyonsa da razvijemo genski čip banane, što smo i učinili u našem istraživačkom odjelu. Ovaj genski čip omogućuje pristup genomu banane koja je tretirana našim metodama.

Tom:              Kao znanstvenici, na koji način možemo informirati javnost o znanstvenim dostignućima kako bismo potaknuli razumijevanje potrošača? Ranije smo spominjali da postoji određeni raskorak, a s druge strane čak i uzbuđenje i nada.

Richard:         Riječ je o vrlo uzbudljivom području. Ove tehnologije, htjeli mi to priznati ili ne, već su dostupne, već se proizvode. Genetski modificirani usjevi proširit će se diljem svijeta. Neke će druge tehnologije ostvariti fantastične stvari za poljoprivredu i proizvodnju hrane.

                        Mislim da je najslabija strana znanstvenika danas činjenica da su vrlo izolirani – zarobljeni u vlastitom okruženju, u vlastitom svijetu – kako da to kažem? Mi znanstvenici uglavnom sve informacije kojima raspolažemo dijelimo između sebe. A kada ih i dijelimo dalje, često griješimo jer ih prikazujemo na vrlo kompliciran način.

                        Zato smatram da bi znanstvenici trebali bolje diseminirati rezultate svojih istraživanja i predstaviti ih javnosti na pristupačan, prilagođen način, i to u najjednostavnijem obliku. To ne znači da su ljudi glupi ili nešto slično; samo želim reći da možda ne razumiju u potpunosti tehničku stranu priče. No ako im polako raščlanimo različite aspekte ovih tehnologija i pokažemo da nema stvarnih rizika – a da sve moguće rizike možemo procijeniti, možemo im pokazati da nema pravog razloga za zabrinutost.

Tom:              Prije nego što završimo razgovor želim se dotaći nečeg zanimljivog o Vama, dr. Lally. Pridružili ste se programu Alltechovih mladih znanstvenika nakon što ste 2016. osvojili globalnu nagradu na samom događanju. Je li to točno? Imam dva pitanja za Vas: Za koji ste rad nagrađeni ovom nagradom i koja je Vaša poruka novim generacijama Alltechovih mladih znanstvenika?

Richard:         Tome, hvala na pitanjima. Alltechu sam se pridružio nakon natjecanja Mladih znanstvenika. To je bio moj prvi posjet SAD-u. U Kentucky sam došao kao finalist globalnog natjecanja. U to sam vrijeme studirao na Institute of Technology u Carlowu. Radio sam na skupini mikroorganizama pod nazivom bakterije koje potiču rast biljke. Izolati s kojima sam radio pripadali su soju Pseudomonas fluorescens. Riječ je o organizmima koji se inače nalaze u prirodi. Stoljećima su se evoluirali zajedno s biljkama. Imaju sposobnost pomaganja biljkama na isti način na koji razvoj ljudskih ili životinjskih organizama može imati simbiotsku korist jedan od drugih.

                        Moj se projekt bavio primjenom tih mikroorganizama u agronomiji. Bavili smo se komparativnom genomikom i analizirali neka svojstva tih mikroorganizama koja mogu potaknuti rast biljaka. U osnovi, ti organizmi primijenjeni na takav način imaju sposobnost – odnosno definitivno imaju potencijal – smanjiti uporabu sintetičkih kemijskih gnojiva, što, nadamo se, može smanjiti utjecaj uzgoja žitarica na okoliš.

Tom:              Koja je Vaša poruka mladim znanstvenicima?

Richard:         Moja poruka mladim znanstvenicima ove godine – a jučer sam ih imao priliku sve upoznati – da budu jasni, iznesu svoje podatke, potkrijepe ih dodatnim dokazima i ispričaju svoju priču. Da njihova poruka treba biti zanimljiva. Sve se svodi na komunikaciju sa širom publikom, kako prenijeti tehničke informacije, a pri tome nikoga ne zbuniti.

Tom:              Dr. Richarde Lally, hvala Vam na sudjelovanju.

Richard:         Hvala Vama. Bilo mi je zadovoljstvo.

Installé au centre de la France, berceau mondial des plus grandes races à viande bovines, le Sommet de l'Élevage est une vitrine exceptionnelle de l’élevage français. Présentations animales, concours, innovations techniques, rencontres d’affaires, animations professionnelles et conférences au cœur de l’actualité agricole sont chaque année au rendez-vous du salon.

SPACE 2020, le Salon international de l’élevage pour toutes les productions animales. Le SPACE est un Salon professionnel de l’agriculture qui réunit tous les acteurs des filières bovine (lait et viande), avicole, porcine, cunicole, ovine, caprine et aquacole. Une offre complète en alimentation et nutrition animale, bâtiments d’élevage, génétique, santé animale, matériel de traite, énergie, traitement des effluents d’élevage. Innov’Space récompense les meilleures innovations du secteur. Présentations et concours génétiques de qualité.