Kvaliteta zraka u objektima za svinje

Autor: Jose Soto

9. prosinca 2021.

Povećanjem produktivnosti na svinjogojskim farmama povećava se i proizvodnja plinova i neugodnih mirisi što predstavlja ozbiljan problem u mnogim zemljama. Svinjogojski objekti onečišćuju zrak i emitiraju plinove poput amonijaka (NH3), sumporovodika (H2S) i ugljičnog dioksida (CO2). Ti plinovi često imaju negativan utjecaj na kvalitetu zraka, zdravlje životinja i kvalitetu života unutar i izvan samih objekata.

Amonijak je jedan od najpoznatijih plinova zbog svoje rasprostranjenosti i karakterističnih učinaka na životinje i proizvodnju svinjskog mesa, ali i zbog svog utjecaja na okoliš. Emisija amonijaka prirodni je proces koji nastaje anaerobnom razgradnjom životinjskog otpada; međutim, kronična izloženost može dovesti do zdravstvenih problema i može naknadno utjecati na performanse životinja, osobito u zatvorenom prostoru. Istraživanje koje su objavili Koerkamp i suradnici (1998) pokazalo je da su se emisije NH3 od krmača te odbijenih i utovljenih svinja kretale od 22 do 1,298 mg/h po životinji. Osim toga, amonijak u okolišu bio je u rasponu od 5 do 30 ppm u objektima za svinje. Iako vrlo varijabilne, koncentracije preko 20 ppm NH3 mogu negativno utjecati na zdravlje zaposlenika i životinja.

Odakle dolazi amonijak?

Amonijak se oslobađa iz uree prisutne u urinu djelovanjem mikroba koji razgrađuju otpad. Ureu stvaraju bubrezi i tijelo je koristi za izlučivanje dušika, koji je neophodan za normalno zdravlje.

Lošoj kvaliteti zraka u zatvorenom prostoru i, posljedično, većim koncentracijama amonijaka, mogu pridonijeti neki čimbenici upravljanja, kao vlažna stelja, nedostatak ventilacije, specifična hranidba, poput prekomjernog hranjenja proteinima.

Kako amonijak utječe na svinje?

Amonijak je otrovan plin koji, kada je prisutan u visokim koncentracijama, lako može postati kronični problem u objektima gdje borave svinje. Drugi dokumentirani učinci povezani s amonijakom uključuju griženje repa i respiratorne bolesti svinja, ali također može dovesti do ozbiljnih problema kod ljudi koji se brinu o njima i može biti štetno za okoliš.

U istraživanju koje su proveli Andreasin i suradnici (1994) navodi se da čak i minimalna izloženost amonijaku može biti štetna. Na primjer, svinje koje su bile izložene količini od 50 ppm amonijaka tijekom 20 minuta dnevno u samo četiri navrata imale su lošije performanse i dobivale su manje na težini (između 37 i 90 kg) (Slika 1). Osim toga, amonijak može ozbiljno utjecati na zdravlje dišnih puteva i kašnjenje puberteta, čak i pri niskoj razini od 20 ppm (Malayer i sur. 1980).

Slika 1. Utjecaj koncentracije amonijaka na performanse svinja (prilagođeno iz Andreasin i sur. 1994. IPVS Proc.).

Kako amonijak utječe na onečišćenje?

Amonijak je glavna alkalna komponenta Zemljine atmosfere i može se naći u vodi, tlu i zraku. Amonijak utječe na okoliš putem nekoliko različitih mehanizama, uključujući utjecaj na kvalitetu zraka, miris, eutrofikaciju, zakiseljavanje i izravnu toksičnost te također putem neizravnih učinaka.

Onečišćenje amonijakom ima veliki utjecaj na biološku raznolikost, a nakupljanje dušika utječe na raznolikost i sastav biljnih vrsta u pogođenim staništima. Osim toga, taloženje atmosferskog dušika izazvalo je neželjene učinke na šumske sustave i eutrofikaciju u nekoliko ekosustava ušća i obala.

Kako smanjiti razinu amonijaka u objektima za svinje

Potreban je holistički pristup kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u zatvorenim objektima za svinje, od provjere ventilacije, preko osiguravanja odgovarajuće opreme do provedbe strategija hranidbe i odgovarajuća rješenja za stajski gnoj. Za poboljšanje ventilacije i smanjenje loše kvalitete zraka u zatvorenom objektu, potrebno je:

1. Provjeriti jesu li svi ventilatori u ispravnom stanju. Očistite lopatice i otvore ventilatora i provjerite jesu li motor ventilatora i termostat ispravni.
2. Provjeriti jesu li zastori dobro zatvoreni, jesu li ostaci i/ili oprema očišćeni i odloženi prije padanja snijega te cure li spremnici za propan.
3. Provjeriti ulaze i temperaturu zraka i testirati dodatne izvore topline unutar objekata.

Osim toga, mnogi proizvođači koriste nutricionističke strategije i tehnologije za pripremu hrane, kao što je smanjenje količine sirovih proteina ili dodavanje biljnog ekstrakta Yucca schidigera (YS), koji se može koristiti kao dodatak za dosljedno smanjenje štetne emisije plinova i mirisa te smanjenje koncentracije amonijaka. Recenzirani podaci pokazali su da YS može smanjiti razinu amonijaka u zraku do 50 %.

Dobiven iz ekstrakata YS, De-Odorase® je siguran način za smanjenje i održavanje niske razine amonijaka u objektima za svinje. Analiza upotrebe De-Odorase® za kontrolu amonijaka u nastambama za držanje svinja započela je početkom 1990-ih. Tuck (1991) je naveo da je uključivanje De-Odorase® u količini od 120 g po metričkoj toni gotove hrane smanjilo amonijak u atmosferi za 50 % odnosno 65 % tijekom faze odbića i tova, što predstavlja gotovo jednu trećinu početne razine. Dobiven iz ekstrakata YS, De-Odorase® je siguran način za smanjenje i održavanje niske razine amonijaka u objektima za svinje. Colina i suradnici (2001) izvijestili su o smanjenju količine amonijaka u zraku za 35 % u objektima za prasad nakon četiri tjedna dodavanja De-Odorase u hranu (Slika 2). 

U sažetku recenziranih istraživanja naglašene su sljedeće prednosti korištenja De-Odorase®:

• Smanjenje plinova i mirisa (Ender i sur. 1993; Vucemilo i sur. 2004).
• Održana funkcija dišnog sustava svinja (Monteiro i sur. 2010; Vucemilo i sur. 2004).
• Poboljšane performanse životinja (Gombos, 1991; Ender i sur. 1993; Power i Tuck, 1995; Panetta i sur. 2006).
• Bolji radni uvjeti za radnike na farmi (Cole i sur. 1998).

Slika 2. Amonijak u zraku u objektima za svinje određen aspiracijskim cijevima (prilagođeno iz Colina i sur. 2001 J. Anim. Sci.)

Kontrola amonijaka u proizvodnji svinja stvara zdravije okruženje ne samo za životinju, već i za farmere.